Rano se, dakle, u Tešnju pojavljuju školske institucije, a 1856. godine spominju se cak i tri medrese. Prije toga (1761) postojala je Hadzi Muhamedova muallimhana (uciteljska škola). Godine 1867. u tešanjskom kadiluku postojalo je 16 mekteba. Pravoslavna škola u Tešnju osnovana je 1833, a franjevacka 1837. godine u Sivši, selu kod Tešnja koje je centar katolickog zivlja. Sivšu je 1842. godine posjetio fra Ivan Franjo Jukic "radi ustrojstva knjiznice". Godine 1870. ustanovljena je kiraethana (citaonica). Valja spomenuti i muftiju (najviši muslimanski vjerski autoritet u jednom okrugu) Mustafu Šefki Uzicanina koji je 1868. godine uvakufio vrijednu biblioteku. U historiji Tešnja bitna je i Gradina - utvrda koja dominira okolicom. Prostorno i po površini (6.296 m2) Gradina spada medu najznacajnija utvrdenja u Bosni i Hercegovini. Utvrda na ovom mjestu postojala je, kako su pokazala arheološka iskopavanja, još u prahistorijskom periodu. Kada se u XVII. stoljecu intenzivno pocinje razvijati tešanjska caršija, sazidana je i Sahat-kula, visine 18,5 metara. Sahat je ranije pokazivao vrijeme "alaturka", a današnji sahat, koji pokazuje srednjoevropsko vrijeme, donesen je iz Beca 1890. godine i još uvjek dobro radi. Poklon je Fehim-bega Smailbegovica, što se vidi iz natpisa na njegovoj poledini. Kad se, medutim, 1861-1864. godine gradi kolski put Sarajevo - Brod, a potom 1878. i pruga dolinom Bosne, Tešanj ostaje van tranzita i dozivljava stagnaciju. Cak postaje i depopulaciono mjesto. Grad Tešanj imao je 1851. godine oko 9.000 stanovnika, a tu brojku ni do danas nije ponovno dostigao
Veliki tešanjski srez ostao je i poslije austrougarske okupacije uglavnom u granicama ranije nahije i kadiluka. Današnja opcina ima priblizno samo jednu trecinu teritorija što ju je srez imao do 1930. godine. U privrednom razvoju Tešanj i dalje stagnira, a Doboj i Teslic izdvajaju se i postaju samostalni srezovi. U naucnim krugovima Tešanj je posebno glasovit zbog vrijednosti koje krije njegova Narodna biblioteka. Bibliotecka je tradicija u Tešnju vrlo duga, jer tu zapravo postoji kult knjige. I u tešanjskoj se pravoslavnoj crkvi nalazi blago. Tu se, naime, cuva zbirka od stotinu iznimno vrijednih ikona nastalih u vremenu od XVI. do polovine XIX. stoljeca. Vec u jesen 1941. godine zbog agresije nacistickih okupatora na bivšu Kraljevinu Jugoslaviju i njene narode, odjekuju ustanicki pucnji u tešanjskom kraju. Borbi protiv okupatora tešanjski je srez dao oko 2.800 boraca od kojih je oko 380 poginulo za slobodu i ravnopravnost, što, nazalost, nije ostvareno ni u bivšoj SFRJ.